POČETNA SAVETOVANJA PROPISI SOFTVER NARUČIVANJE CENOVNIK KONTAKT LINKOVI

DAN PRIMIRJA U PRVOM SVETSKOM RATU

DRŽAVNI PRAZNIK 

Predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić

položiće venac povodom godišnjice primirja u Prvom svetskom ratu

Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić - položiće venac –

11. novembra u 11 časova,

u okviru centralne državne ceremonije obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu,

na Spomen – kosturnicu branilaca Beograda u Prvom svetskom ratu na Novom groblju (Ruzveltova 50) .

 


 

Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u svetu i Srbiji se obeležava u znak sećanja na - 11. novembar 1918. godine, kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svetski rat.

 

Sa sajta Narodne skupštine –

 

http://www.parlament.gov.rs/Predsednik_Narodne_skupštine_Ivica_Dačić_položiće_venac_povodom_godišnjice_primirja_u_Prvom_svetskom_ratu.39351.941.html

 

 

ZAKON O DRŽAVNIM PRAZNICIMA

 

Državni i drugi praznici u Republici Srbiji – propisani su Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (u daljem tekstu: Zakon).

 

Shodno čl. 1. i 1a Zakona, državni praznici (koji se praznuju “neradno”) su:

– Sretenje - Dan državnosti Srbije (praznuje se 15. i 16. februara),

– Nova godina (praznuje se 1. i 2. januara),

– Praznik rada (praznuje se 1. i 2. maja),

– Dan pobede (praznuje se 9. maja - radno),

– Dan primirja u Prvom svetskom ratu (praznuje se 11. novembra).

 

U dane državnih i verskih praznika (prvi dan Božića - 7. Januar, Vaskršnji praznici - počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Vaskrsa) koji se praznuju u Republici Srbiji (član 3. Zakona) - ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga, osim na Dan pobede koji se praznuje - radno.

Državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga - dužni su da, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, obezbede neprekidno obavljanje delatnosti, odnosno usluga i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji, ako bi zbog prekida obavljanja delatnosti, odnosno usluga nastale štetne posledice za građane i državu.

Privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga čija priroda delatnosti, odnosno tehnologija procesa rada zahteva neprekidan rad - mogu da rade i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji.

Dakle, Dan primirja u Prvom svetskom ratu – u Srbiji je neradni dan.

 

Natalijina ramonda

 

Amblem praznika je – Natalijina ramonda - stilizovani prikaz ljubičastog cveta Natalijine ramonde, okruženog zeleno-crnom trakom (kao motivom odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. veka). Ova biljka raste na Kajmakčalanu – značajnom za srpski narod i vojsku (vođene žestoke bitke na putu ka oslobađanju Srbije u Prvom svetskom ratu).

Natalijina ramonda je endemska vrsta centralnog dela Balkanskog poluostrva. Staništa su joj pukotine krečnjačkih stena, na nadmorskoj visini od 350—2150 m. Ova višegodišnja, zimzelena, zeljasta biljka naseljava Severnu Makedoniju (u klisurama desnih pritoka Vardara i u okolnim planinama), Grčku (u graničnim oblastima sa Severnom Makedonijom i u Epiru) i Srbiju (na Suvoj planini, u Jelašničkoj i Sićevačkoj klisuri, na Šar planini).

Zavod za zaštitu prirode Srbije pominje da je - 1882. godine Natalijinu ramondu otkrio botaničar Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, u Jelašničkoj klisuri nadomak Niša (pa je prvobitno, želeo da ga nazove - "Niška ramonda"). Ipak, ime ovom cvetu je dao po kraljici Nataliji Obrenović.

Na svim staništima u Srbiji brojnost populacija je relativno velika i ne pokazuju tendencije smanjenja brojnosti, a uzrasna struktura se odlikuje dominacijom adultnih primeraka.

Smatra se da sakupljanje za herbarske zbirke i botaničke baste - predstavlja jedan od najznačajnijih faktora ugrožavanja, dok ostali faktori (kao što je - uklanjanje šumske vegetacije, čime se stene na kojima rastu ove biljke izlažu ekstremnijim mikroklimatskim uslovima, ili - prirodno raspadanje stena na staništima ove vrste) ne utiču, odnosno samo delimično mogu uticati na brojnost populacija.

Ramonda nathaliae se nalazi na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena zakonom kao prirodna retkost.

Dodajmo još i da je ovaj cvet u botanici poznat pod nazivom – feniks (ili – Balkanski feniks). Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije. Ovu mogućnost da se iz stanja anabioze ponovo vrate u život - poseduje veoma malo biljaka cvetnica. U Evropi, sem vrsta roda Ramonda, samo još dve cvetnice mogu da se povrate iz anabioze

 

VIDETI:

https://sr.wikipedia.org/wiki/Ramonda_nathaliae#cite_note-pancic-1

https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2016&mm=11&dd=11&nav_id=1198251

INTERMEX ONLINE
KLIKNITE da se ulogujete!

ISPROBAJTE BESPLATNO!


ARHIVA VESTI

Sankt Peterburg se od 30. oktobra zatvara na sedam dana

KALKULATORI KAMATA
Izračunajte kamatu
VISOKA ŠKOLA ZA PREDUZETNIŠTVO – EKONOMIJA – MENADŽMENT - BEZBEDNOST

ONLINE TEHNIČKA PODRŠKA
INTERMEX NEWSLETTER

Propisi i teme iz oblasti prava - mailing listaUkoliko želite da budete redovno obaveštavani o aktuelnim propisima, temama iz oblasti prava, novim izdanjima i proizvodima Intermexa prijavite se na mailing listu.

Vaša email adresa:

Prijava Odjava  
PROPISI NA ENGLESKOM

Tekstovi važećih zakona
na engleskom jeziku

PRAVNI INFORMATOR

Pročitajte u NOVOM
broju Pravnog informatora

za maj 2023.

ODLUKA

o proglašenju Dana žalosti


ZAKLJUČAK

Vlade 05 broj 56-3807/2023 od 4. maja 2023. godine


ZAKLJUČAK

Vlade 05 broj 56-3866/2023 od 5. maja 2023. godine


VLADA

Savet za sprečavanje vršnjačkog nasilja i radne grupe - za bezbednost dece na internetu i za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih


NOVI ZAKONI

Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu


JAVNE SLUŽBE

Neke dileme u pogledu izbora direktora u javnim ustanovama


PRAVOSUĐE - NOVI PROPISI


SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Socijalna zaštita


SUDSKA PRAKSA

Evropski sud za ljudska prava Klizište i zemljotres


BILI SMO PRISUTNI

Savetovanja na kojima smo učestvovali
kao generalni pokrovitelj ili sponzor
(izaberite godinu)